Moji odgovori

Arhiva svih mojih odgovora

Ne mogu ga zaboraviti

« Još uvijek volim svog bivšeg dečka

Ako je vaš odnos (bio) dovoljno kvalitetan i vjerujete da je on u svojoj suštini dobra osoba možete si dopustiti da budete iskreni i riskirate. Položite svoje karte na stol i saslušajte njegovu stranu priče.

17 mi je godina, i bila sam u vezi 2 godine s momkom. Ljubav između nas je stvarno bila prava i velika, međutim mene je sudbina odvela daleko od kuće, odnosno škola, i prekinuli smo. I to u peridou kad nam je naljepše bilo. Nismo se svađali, nego samo smo znali da će kraj biti kada ja odem. Nismo htjeli ni pokušati. Nakon toga saznala sam da je bio s par cura u peridou od evo već 9 mjeseci kako nismo zajedno.? Sve mi je to sam priznao i tad rekao da je to bio način da me zaboravi. Bila sam povrijeđena i namjerno bila s drugim momkom da njega povrijedim isto, i od tad nismo u dobrim odnosima. Čujemo se s vremena na vrijeme i ja znam da ga i dalje volim. Sve bih dala da se sad pomirimo jer stiže ljeto i imamo 3 mjeseca ispred sebe, a kad opet dođe septembar bila bih spremna bar pokušati vezu na daljinu. Prije 20-ak dana poslala sam mu poruku da ga volim i da želim pokušati ponovo, a on da ga je strah sve jos jednom proći ponovo i izgubiti me opet! Očito da nam nije suđeno zajedno, ali ja ne mogu da ga zaboravim, a niti ga mogu natjerati da probamo opet zajedno....Sve sam pokušala, ali drugog momka ne želim i ne mogu, a niti nastaviti ovako dalje....

Ne slažem se s vašom procjenom da ste sve pokušali. Poslali ste mu sms poruku, a to se teško može nazvati nekim ozbiljnim trudom i nastojanjem.

Postoji puno razloga da ovoj vezi date još jednu kvalitetnu šansu. Vi volite njega, on voli vas, bilo vam je lijepo zajedno dok se nije uplela sudbina u svom, dosta čestom, scenariju - vi ste morali otići na školovanje.

Veze na daljinu nisu jednostavne, no koje veze jesu? Uostalom, mnogi su to izveli prije vas. Naravno, za takvu će odluku biti potrebno dvoje, a da biste je donijeli morat ćete s njim razgovarati. Takve se stvari ne rješavaju sms-ovima.

Stiže ljeto i imat ćete priliku sjesti zajedno s njim i raspraviti o svim stranama ove mogućnosti - i dobrim i lošim, i vašim i njegovim... Ako je vaš odnos (bio) dovoljno kvalitetan i vjerujete da je on u svojoj suštini dobra osoba možete si dopustiti da budete iskreni i riskirate. Položite svoje karte na stol. Pričajte mu o svojim osjećajima, strahovima, razočarenjima, vašoj osveti i želji da unatoč svemu što je bilo pokušate ponovo. Saslušajte njega. Potaknite ga da vam kaže što želi i kako se osjeća. Pokušajte ga razumjeti, čak i ako se s njim ne možete složiti. Nemojte ga nagovarati, razuvjeravati niti ucjenjivati. Nemojte mu predbacivati. Samo pokažite istinski interes da ga shvatite i saznate njegovu stranu priče. Tako ćete najlakše otkriti koja je njegova istinska pozicija. Jer to da je njega strah ne znači da ne želi ponovo pokušati. Pa i vas je strah, a želite. Iskreno, meni njegov odgovor više zvuči kao ljubavna poruka nego kao odbijanje. U svakom slučaju, još vam puno informacija nedostaje, a samo je on osoba koja vam ih može pružiti. Tek kada ih prikupite moći ćete donijeti neke zaključke. A čak i tada, koji god dogovor postigli, pred vama će se otvoriti neizvjesna budućnost.

Ako se ne uspijete pomiriti, možda je upravo taj scenarij ključan da bi se za vas oslobodio prostor za upoznavanje svoje prave srodne duše. A to se ponekad događa puno kasnije u životu. Ako pak pokušate vezu na daljinu, i ona će imati svoje izazove. A možda ćete tek jednom u budućnosti, kada završite školovanje, ponovo biti zajedno, kao u kakvoj sudbonosnoj ljubavnoj priči. Tko zna što će vam život još donijeti? O svakom bi se od nas na kraju mogla snimiti jedna solidna sapunica.

Teško je imati 17 godina i slomljeno srce. Slomljeno je srce uvijek teško nositi svijetom, a sa 17 imamo tako malo iskustva i tako malo načina da se zaštitimo. Otvoreni smo, ranjivi, novi u svijetu ljubavnih igara. A opet, teško je reći boli li slomljeno srce više prvi ili deseti put. Bilo kako bilo, slomljena su srca sastavni dio života, i srećom, svi smo opskrbljeni kapacitetom da to preživimo, čak i onda kada nam se na trenutke učini da nećemo.